Tekst i fotografije dijelom su prenesene sa stranica turistièke zajednice grada Visa

Otok Vis

Panorama luke uvale Sv. Jurja - Grad Vis

Geografski podaci

Otok Vis je naj juzniji hrvatski otok, povrsine 90,3 kvadratna kms, najveèi vrh je 587 metara visoko brdo Hum. Na otoku živi oko 5ooo stanovnika u dva grada Vis i Komizu, te u nalaze se i brojnim manjim naseljima u untrasnjim poljima i uvalama. Otok se pruza u smjeru zapad-istok u daljini od 17 km zraène linije (rt Barjaci - rt Kampanel), dok mu duzina iznosi 8 km (Pritisèina - Okljuèna). Obala otoka duzinom linije 76,7 km veoma je razvedena.

Dvije velike uvale duboko su usjeèene u viski trapez, sto je pogodovalo nastanku i razvoju dva najznaèajnija naselja na otoku. To je viska luka na sjeveru ispred koje je otoèiæ Host i hrid Krava, a druga je Komiski zaljev na zapadu izmeðu Križnog rta i rta Stupiste.

Neposredno iduæi prema zapadu od viske luke nalazi se luka Rogaèiæ ispred koje u hridi Voliæi, zatim se u istom smjeru nizu uvale Gradac, Slatina Tiha , Okljuèna i Kupinovac. Krajnja zapadna toèka je rt Barjaci s istoimenom skupinom otoèiæa. Skreèuæi dalje prema jugoistoku prije Komiskog zaljeva nalazi se uvala Knezica.

Juzna strana otoka puno je vise razvedena od sjeverne:
Od veæih uvala tu su Gnjila, Ploèa, Meðudoli, Priti¹èina, Duboka, Tale¹ka, Smrièevica, Stiniva, Trovna mala, Trovna Vela, Ruda, Srebrna i Rukavac. Na istoènoj strani otoka smjestile su se uvale Brgujac, Zaglav, Milna, Smokova vela i Smokova mala, a na sjeveru izmeðu rta Stonèice i viske luke su uvale Stonèica i Dobra Luka.

Uz istoènu obalu Visa nanizani su mnogi grebeni i otoèiæi, od kojih su najveæu Ravnik, Budihovac, Parzanj i Greben. Povrsine njihova kopna zajedno s udaljenim otoènim i grebenskim skupinama kao sto su Brusnik, Jabuka, Galiola, Palagruza. ulaze u teritorijalni okvir otoka Visa. Otok Bisevo udaljen je 4,2 km od Visa, pov¹ine 5,31 km kvadratnih., dug je 4,5 km, a sirok 2 km. Na otoku Bisevu nalazi se èuvena Modra ¹pilja.

Na oko 18 milja zapadno od Visa uzdi¾e se impresivno iz mora otok Svetac (Sv. Andrija). Obala Sveca je surova i nepristupaèna. Otok je obrastao èesminom, planikom ruzmarinom i drugim sredozemnim stablima i grmljem.

Otoèje Palagruze, iako je 72 km udaljeno od Komize, tradicijonalno i ekonomski pripada Komizi. To je skupina otoèiæa meðu kojima je najveæi Velika Palagruza, duga svega 1330 m, a siroka 60 - 220 m. Nekih 31 km u smjeru zapad - jugozapad od Komi¾e nalazi se otok Brusnik, a oko 70 km u smjeru zapad-sjevero zapad otok Jabuka, vulkanskog podrijetla.

U istoènoj polovini otoka uzvisine ne prelaze 300 m nadmorske visine, dok u zapadnom dijelu prelaze i 500 m Mali Hum (514 m), Sv. Duh (563 m ), Hum (585 m ) kao najvisi vrh otoka .

Izmeðu visova od jugozapada i prema sjeveroistoku usjeèena su prostrana lijepa i plodna polja: Draèevo polje, Plisko polje, Velo polje, Èajno polje, Zlopolje, Vino polje, Vosèica, Tihobraæe polja, Smokovo polje, Borovo polje, te nekoliko manjih takoðer plodnim tlom prekritih polja. Osim pogodnog tla na poljima docima i uvalama osposobljena su i tla trasiranjem strmih obronaka za uzgoj vinove loze, koja je stoljeæima bila primarna uzgojna kultura Visa, u svijetu èuvena zbog odliènih vina.

Otok Vis povezan je lokalnom trajektnom linijom s Splitom, i Hvarom, u doba turistièke sezone Vis jer povezan i s  Ankonom i Peskarom u Italiji.

.

Klima i biljni svijet Otok Vis osobito grad Komiza najtopliji je kraj u nasoj zemlji sa srednjom sijeèanjskom temperaturom 8,9 stupnjeva. Temperatura zraka i mora uz obalu omoguèavaju trajanje kupalisne sezone od svibnja do studenog, tj. pet mjeseci. Osim blagih i sunèanih zima koje omuguèavaju ugodan zimski boravak na otoku, i klimatske prilike ljeti su vrlo povoljne. Ljetne zege su rijetke zbog ublazavajuèeg dijelovanja vjetra Maestrala. Biljni svijet saèinjavaju uglavnom sredozemna zimzelena makija i garig te nasadi alepskog bora, uz kamenjare kra¹kih vapnenaèkih prostora. Kulture koje uspijevaju osim vinove loze su palme, (veliki plantazni rasadnik palmi nalazi se u Visu), naranèe, limuni, maline, oleandri, aloje, smokve i drugo juzno voæe.

Povijest otoka Vis